Bezglutenska prehrana kod djece

Kad dijete kaže da ga boli trbuh, a to traje danima — mnogi roditelji pomisle na stres ili “neku virozu”. No ponekad je odgovor skriven u nečem svakodnevnom – u glutenu. U ovom tekstu, donosimo vam pregled ključnih informacija o celijakiji u dječjoj dobi te korisne savjete o bezglutenskoj prehrani.

1. Što je celijakija kod djece?

Celijakija kod djece je stanje u kojem organizam ne podnosi gluten – bjelančevinu koja se nalazi u pšenici, ječmu i raži. Kada dijete s celijakijom jede hranu koja sadrži gluten, njegova crijeva mogu postati nadražena i teže upijati hranjive tvari potrebne za rast i razvoj. Stroga bezglutenska (BG) prehrana je jedini tretman i lijek za osobe s celijakijom. Uz pravilnu dijagnozu i pridržavanje bezglutenske prehrane, djeca s celijakijom mogu voditi potpuno zdrav i ispunjen život.

2. Koliko djece ima celijakiju i osjetljivost na gluten?

Procjenjuje se da 1.4 % populacije ima dijagnosticiranu celijakiju, a mnogi slučajevi još nisu otkriveni.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da je celijakija 2–5 puta učestalija kod djece nego kod odraslih.

Istraživanje provedeno u Zagrebu na 1.404 djece u dobi od 6 do 7 godina pokazalo je da 6.05 % djece ima celijakiju, dok je 0.5 % bilo novo dijagnosticirano, bez ranijih simptoma (1).

3. Postoje li razlike u celijakiji kod djece i kod odraslih?

Da, postoje razlike u celijakiji između djece i odraslih te je važno znati koje su to razlike jer bi upravo to moglo pomoći s ranijom dijagnozom (2).

Poznato je da osoba može imati različite simptome prije nego što se otkrije da je u pozadini zapravo celijakija. Dok odrasli češće pokazuju promjene na koži, upalna stanja, autoimmune bolesti ili određena neurološka stanja, kod djece su takva popratnja stanja rijeđa.

Djeca obično iskazuju probleme s probavnim sustavom u pozadini kojih je celijakija. Takvi problemi mogu biti proljev, neredovita stolica, nadutost, povećani plinovi, ponavljajuća bol u predjelu abdomena. Također, djeca mogu pokazati malapsorpciju nutrijenetata te zaostatak u rastu koje može biti posljedica celijakije (2).

Od simptoma koji nisu povezani s gastrointestinalnim sustavom, djeca mogu imati anemiju, ponavljajuće prijelome kostiju zbog smanjene mineralne gustoće, odgođeni pubertet, defekte zubne cakline.

4. Kako do dijagnoze?

Ukoliko ste primjetili neke od simptoma opisanih u prethodnom odlomku, preporuka je obratiti se pedijatru.

Važno je spomenuti da djeca roditelja koji ima celijakiju imaju povećanu šansu da i sama budu dijagnosticirana.

Djeci koja imaju dijabetes tipa 1, određene bolesti jetre ili štitnjače, Downov sindrom i druge kromosomopatije se preporuča provjeriti imaju li celijakiju (3).

Dijagnoza celijakije počinje analizom protutijela, a na temelju tog nalaza se dijete upućuje kod dječjeg gastroenterologa na daljnje testiranje i biopsiju, ukoliko je potrebno. 

Detaljan opis procesa dijagnosticiranja celijakije kod djece može se pročitati na ovom linku (3).

Zanimljivo je da se crijevna sluznica kod djece brže regenerira nego kod odraslih kada se uvede bezglutenska prehrana – još jedan razlog za pravovremenu dijagnozu.

5. Koji su najveći izazovi BG prehrane kod djece i adolescenata?

Dijagnosticiranje celijakije u djetinjstvu pozitivno je povezano s boljim pridržavanjem BG prehrane. Djeca su, uz podršku roditelja, svjesnija važnosti prehrane i pažljivija u izboru namirnica.

Redoviti odlasci na kontrolu kod liječnika te kod nutricionista, praćenje simptoma i zdravstvenih nalaza potiče djecu na daljnje pridržavanje propisane prehrane (4).

No, najveći izazov dolazi kasnije – u adolescenciji. Istraživanje koje se provodilo upravo u Klinici za dječje bolesti Zagreb pokazalo je da, ukoliko se simptomi povuku, adolescenti mogu biti skloni ponovnom konzumiranju namirnica koje sadržavaju gluten. Glavni razlog nepridržavanja BG prehrane je socijalna odvojenost koja ima posljedice i na psihičko i na fizičko zdravlje.

U tom slučaju, potrebno im je pružiti priliku da opišu što im je teško i što im predstavlja prepreku pridržavanju BG prehrane. Planiranje jednostavnih obroka, zapakirane namirnice i proizvodi koji znače praktičnost su važni oblici potpore koja im pomaže da se pridržavaju BG prehrane.

6. Koji su najčešći nutritivni nedostatci i trendovi?

Kod djece s celijakijom najčešće se bilježi manjak željeza, magnezija, cinka, vitamina B6, B12 i D, te niži unos vlakana (5).

Istraživanje provedeno u osnovnim školama kontinentalne i primorske Hrvatske ustanovilo je da su djeca s celijakijom imala nižu tjelesnu visinu i masu (6). No, ustanovljeno je da je pridržavanje BG prehrane godinu dana dovelo do pozitivne promjene tjelesne mase.

Edukacija i upoznavanje s BG prehranom rezultira poboljšanim nutritivnim statusom i prehrambenim navikama: djeca koja su prakticirala BG prehranu imala su preporučeni energetski unos, veći unos cinka, vitamina C i vitamina B1.

7. Koje su preporuke?

Osnova je raznolika i cjelovita bezglutenska prehrana (7).
Izbjegavaju se pšenica, raž, ječam i zob, a preporučuju se:

• riža, proso, kukuruz, kvinoja, amaranth, batat (kao izvor ugljikohidrata)
• orašasti plodovi (ako nema alergije)
• grahorice kao izvor vlakana i biljnih proteina
• riba, jaja, mlijeko i bijelo meso
  Korisne savjete o izbjegavanju kontaminacije glutenom u kućanstvu možete pročitati ovdje.

Ako se dokaže manjak mikronutrijenata, preporučuje se suplementacija (najčešće željezo i vitamin D).

Recepte za djecu s posebnim prehrambenim potrebama izdao je Zavod za javno zdravstvo Istarske županije gdje se mogu pronaći recepti prilagođeni djeci s celijakijom, ali i za djecu koja imaju dijebetes, intoleranciju na laktozu, orašaste plodove, i slično.

7. Kako “Moje malo zlato” može pomoći pri pridržavanju BG prehrane?

U “Mojem malom zlatu” vjerujemo da bezglutenska prehrana ne mora biti ograničenje, nego prilika za bolje zdravlje.

Naš asortiman kruhova, peciva i kolača ne sadrži gluten, a ponosni smo nositelji AOECS certifikata, koji jamči potpunu sigurnost i odsustvo kontaminacije. Dio asortimana radi se i bez mliječnih sastojaka, a popis tih proizvoda nalazi se na stranici bez mliječnih sastojaka.

“Moje malo zlato” ima veliki izbor kruhova, peciva i kolača koji ne sadržavaju gluten te smo jedini takvi proizvođači u Hrvatskoj koji imaju AOECS certifikat koji jamči kvalitetu i odsustvo glutena.

Za djecu su posebno praktična pojedinačno zapakirana peciva i kriške kruha, jer ih je lako ponijeti, a ambalaža sprječava mogućnost kontaminacije.

Važnost pravilne BG prehrane kod djece prepoznalo je i Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske te smo ponosni objaviti da provodimo projekt “Razvoj funkcionalnog bezglutenskog peciva” financiran kroz program EU Next Generation, čiji je cilj razviti BG pecivo visoke nutritivne vrijednosti namijenjenog djeci.

Ako ste roditelj djeteta s celijakijom, niste sami.

Uz pravovremenu dijagnozu, dobru edukaciju i dostupne bezglutenske proizvode, Vaše dijete može bezbrižno uživati u svakom obroku.

Mi smo tu da taj put učinimo lakšim i ukusnijim.

Roditelji djece s dijagnozom celijakije imaju pravo na inkluzivni dodatak i recept za bezglutensko brašno preko HZZO-a. Detalje o postupku, iznosima dodatka po razinama i poreznim olakšicama pročitajte u našem vodiču HZZO i bezglutenska prehrana: što stvarno pokriva i kako do recepta.

Izvori:

• Mašić M, Musil V, Petričević Vidović T, Sičaja E, Hojsak I, Jadrešin O, Kolaček S, Mišak Z. (2023). Point-of-Care Screening for Coeliac Disease in Schoolchildren Reveals Higher Disease Prevalence in Croatia. Healthcare, 11(1):64. https://doi.org/10.3390/healthcare11010064
• Poddar U. (2013). Pediatric and adult celiac disease: similarities and differences. Indian Journal of Gastroenterology, 32(5):283-8. doi: 10.1007/s12664-013-0339-9. 
• Ciccocioppo R, Kruzliak P, Cangemi GC, Pohanka M, Betti E, Lauret E, Rodrigo L. (2015). The Spectrum of Differences between Childhood and Adulthood Celiac Disease. Nutrients, 7(10):8733-51. doi: 10.3390/nu7105426.
• Mišak, Z., Hojsak, I., Despot, R., Jadrešin, O., Kolaček, S., Konjik, V., … & Žaja, O. (2022). Celiac disease–new guidelines, what is new?–diagnostic algorithm from Croatian Society for Pediatric Gastroenterology, Hepatology and Nutrition of the Croatian Medical Association. Liječnički vjesnik, 144(Supp 1), 43-49.
• Jadrešin, O., Mišak, Z., Sanja, K., Sonicki, Z., & Žižić, V. (2008). Compliance with gluten‐free diet in children with coeliac disease. Journal of pediatric gastroenterology and nutrition, 47(3), 344-348.
• Papoutsaki M, Katsagoni CN, Papadopoulou A. (2025). Short- and Long-Term Nutritional Status in Children and Adolescents with Celiac Disease Following a Gluten-Free Diet: A Systematic Review. Nutrients, 17(3):487. doi: 10.3390/nu17030487.
• Sila S, Mašić M, Kranjčec D, Niseteo T, Marić L, Radunić A, Hojsak I, Jadrešin O, Mišak Z.  (2022). Quality of Diet of Patients with Coeliac Disease in Comparison to Healthy Children. Children, 9(10):1595. https://doi.org/10.3390/children9101595
• Snyder, J., Butzner, J. D., DeFelice, A. R., Fasano, A., Guandalini, S., Liu, E., & Newton, K. P. (2016). Evidence-informed expert recommendations for the management of celiac disease in children. Pediatrics, 138(3), e20153147.